Prema legendi Rim su osnovali blizanci Rem i Romul 754. god. pr. n. e. U to vrijeme rimsko društvo se nalazi na prijelazu iz stadija barbarstva u stepen civilizacije. Njihovo uređenje ima oblike vojne demokratije, gube se elementi prvobitne zajednice i rodovskog uređenja. Međutim, još uvijek nije izgrađena državna organizacija.
Po tradiciju rimsku državu je stvorilo 300 rodova (gensova) koji su bili udruženi u 30 bratstava (curia). Te kurije su bile udružene u tri plemena: Ramne, Ticije i Lucere (Ramnes, Tities i Luceres), a njihov savez je činio rimski narod ili Populus Romanus.
Usavršavanje načina proizvodnje. podjela rada, imovinska diferencijacija između članova gensa, postanak ropstva, uspješni pljačkaški pohodi su imali za posljedicu propadanje gensova i gentilnog uređenja. Iz nekadašnje pripadnosti gensu izvodilo se kasnije nasljedno i tutorsko pravo, u slučaju kada nije bilo bližih srodnika.
[img]http://img179.imageshack.us/img179/4404/untitled2fj3.jpg[/img]
Deset gensova je sačinjavalo kuriju . Kurije su imale političko-upravni, vojni i religijski značaj. Najviši organ vlasti bila je narodna skupština (comitia), ustrojena po kurijama (comitia curiata). Skupština se sastajala 2 puta godišnje. Odlučivala je o ratu i miru i birala "kralja," pred njom se vršilo posinjenje svojevlasnih osoba (adrogatio), te očitavala posljednja volja (testamentum).
Deset kurija je sačinjavalo tribus. Podjela na plemenske tribuse je imala najčešće vojni značaj pošto je svaki tribus davao po jednu centuriju (100 konjanika i 1000 pješaka).
Drugi organ vojne demokratije je senat (senatus) u koji su ulazile starješine gensova. Senat je davao odobronje na odluke skupština (auctoritas patruum) i izvršavao ih, a bio je i savjetodavni organ "kralju" (consilium regis).
Najstarije razdoblje rimske pravne povijesti je "kraljevstvo," prema institutu "kralja" (rex) iako se nije radilo o monarhu u klasičnom smislu. On je biran na skupštinama i objedinjavao je neke političke, vojne, sudske i vjerske funkcije. Kasnije se izdvojio i poseban vjerski poglavar pod imenom pontifex maximus.
Nema komentara:
Objavi komentar