Slobodni stanovnici Rima su mogli biti: rimski građani - CIVES, Latini i peregrini. U razdoblju republike Latinima je priznat civitet, a car Karakala je svim slobodnim stanovnicima Carsta podijelio pravo građanstva.
Rimskim građaninom se postaje rođenjem od roditelja Rimljana, ili od oca Rimljane i majke Latinke s IUS CONUBII, manumisijom po civilnom pravu, dodjeljivanjem građanstva pojedinačnom odlukom ili zakonom.
Gubi se: progonstvom, preseljenjem u provincije i dobivanjem prava građanstva u drugom gradu. Građanin koji ima punu pravnu sposobnost - CIVIS OPTIMO IURE jedino je pater familias. On je imao: rimsku obiteljsku vlas - PATRIA POTESTAS, aktivno biračko i pasivno biračko pravo (IUS HONORUM), pravo stjecanja imovinskog prava civilnog prava, pravo vlasništva, oporučnu sposobnost (da bude imenovan za nasljednika i napravi oporuku), sposobnost sklapanja imovinskopravnih poslova, biti stranka u civilnom pravu, sklopiti valjan brak - IUS CONUBII i tria nomena (pravo na vlastito ime, obiteljsko i nadimak).
Ova prava su uživali samo patriciji, nobili i honestioresi.
ŽENE NIKADA NISU BILE RAVNOPRAVNE S MUŠKARCIMA.
Gubitak ili smanjenje građanskih prava bila je sankcija radi nedopuštenog i(li) nečasnog ponašanja.
Nema komentara:
Objavi komentar