Ostava (DEPOSITUM)

Ostava (depositum) je realni nepotpuno dvostrano obvezujuci kontrakt bonae fidei kojim jedna stranka – deponent predaje pokretnu stvar drugoj stranci – depozitaru na besplatno cuvanje, cime nastaje depozitareva obveza da cuva stvar i po isteku roka ili na deponentov zahtjev vrati.

Predmet ostave:

Predmet ostave su pokretne stvari. Za cuvanje nekretnina trebalo je sklopiti fiduciju. Deponent ne mora biti vlasnik stvari koju je ostavio na cuvanje. Depozitar na povjerenoj stvari stice detenciju.

Katakteristike ostave:

*depositum je ugovor bonae fidei, zasnovan na odnosu prijateljstva, postenja i povjerenja. Nastao je kao institut ius gentiuma, iz kojeg je kasnije preuzet u civilno pravo.

*depositum je nepotpuno dvostrano obvezujuci kontrakt (contractus bilateralis inaequalis). Zakljucenjem ostave uvijek nastaje depozitareva obveza da stvar cuva i na deponentov zahtjev vrati. U nekim situacijama moze nastati i deponentova obveza na naknadu eventualnih troskova ili stete.

Prava i obveze stranaka:

Depozitar je obvezan cuvati stvar i vratiti je po isteku roka ili na deponentov zahtjev. Prema utilitetnom nacelu odgovara samo za dolus i culpa lata. Ne smije se koristiti povjerenom stvari, inace odgovara za „kradju upotrebe“ – furtum usus. Deponent ima pravo zahtjevati od depozitara vracanje stvari. Ukoliko je depozitar imao troskove oko cuvanja stvari, ili mu je stvar nanijela stetu, deponent ih je morao nadoknaditi. Deponent odgovara za svaku krivnju (omnis culpa) jer je ugovor u njegovom interesu.

Zastita:

Kao nepotpuno dvostrano obvezujuci ugovor, depositum je zasticen s actio depositi directa i contraria (a prije toga s pretorskom actio in factum). Deponent moze podici actio depositi directa ako depozitar ne vrati stvar, ili je dolozno osteti ili unisti. Svoja eventualna potrazivanja prema deponentu, depozitar je mogao ostvariti s actio depositi contraria. Depozitar nije imao pravo na posjedovnu zastitu jer je na povjerenoj stvari sticao samo detenciju.

Posebni oblici ostave:

*Depositum necessarium je pohrana koja se zakljucuje u posebno teskim okolnostima. To je ostava u nuzdi jer je deponent prinudjen ostaviti stvari na cuvanje, bez mogucnosti izbora povjerljive osobe. Ako bi depozitar odbio vratiti povjerene stvari, bio bi osudjen na dvostruki iznos.

*Depositum irregulare – neredoviti depozit, postoji kada su predmet ugovora o ostavi novac ili druge zamjenjive stvari. U ovom je slucaju depozitar postajao vlasnik povjerenih stvari i smio ih je potrositi. Morao je vratiti istu sumu novca, odnosno jednaku kolicinu istovrsnih stvari. Odnos je slican zajmu, samo sto se depositum sklapa u deponentovom interesu.

*Depositum in sequestrem ili sudski depozit je ostava kod koje se stvar, oko koje se vodi vlasnicki spor povjerava trecoj osobi – sequester do okoncanja parnice. Sekvestar je obavezan predati stvar pobjedniku u sporu, na sto ga se moze prinuditi pomocu actio depositi sequestaria. Predmet ovog ugovora su mogle biti i pokretne i nepokretne stvari. Sekvestar je, za razliku od obicnog depozitara uzivao posjedovnu zastitu.