utorak, 20. prosinca 2011.

Posudba (COMMODATUM)

Posudba (commodatum) je realni nepotpuno dvostrano obvezujuci kontrakt bonae fidei koji se zakljucuje tako sto jedna stranka posuditelj - komodant, predaje drugoj stranci posudovniku – komodataru nepotrosnu stvar na besplatnu upotrebu cime nastaje posudovnikova obveza da vrati istu stvar nakon odredjenog vremena ili dogovorene upotrebe.

Osnovni cilj (causa) posudbe je omoguciti posudovniku besplatnu upotrebu stvari.
Predmet posudbe:

Predmet posudbe su nepotrosne stvari. Posudovnik mora vratiti istu stvar koju je dobio na besplatnu upotrebu. Iznimno se mogu posuditi potrosne stvari, ali ne u svrhu njihove uobicajene upotrebe, nego samo radi pokazivanja. Posudovnik na posudjenoj stvari stice samo detenciju.

Katakteristike posudbe:

Posudba je kontrakt bonae fidei (prijateljstvo, povjerenje). To je nepotpuno dvostrano obvezujuci ugovor. Zakljucenjem ugovora uvijek nastaje komodatareva obveza vratiti posudjenu stvar, iznimno u nekim situacijama nastane i komodantova obveza na naknadu izvanrednih troskova ili stete. Posudba je uvijek besplatna.

Prava i obveze stranaka:

Posudovnik smije upotrebljavati stvar na uobicajeni nacin ili u skladu s ugovorom; u suprotnom, cini furtum usus, sto povlaci deliktnu odgovornost. Buduci da je ugovor iskljucivo u njegovom interesu, odgovara za omnis culpa, kao i za cuvanje stvari - custodia, ali ne i za visu silu – vis maior. Duzan je snositi redovite troskove oko odrzavanja stvari. Nakon isteka ugovorenog roka ili po zavrsnoj upotrebi mora vratiti istu stvar zajedno sa svim plodovima koji nisu bili predmetom upotrebe. Obvezan je nadoknaditi stetu do koje je na stvari doslo upotrebom. Posuditelj je obvezan snositi izvanredne troskove. Mora nadoknaditi stetu koju posudovnik pretrpi uslijed njegove dolozne radnje.

Zastita:

Commodatum je nepotpuno dvostrano obvezujuci kontrakt. Komodant je imao na raspolaganju actio commodati directa, kojom je mogao zahtjevati vracanje stvari sa svim prirastajima i plodovima, kao i naknadu stete do koje je doslo uslijed propasti ili pogorsanja stvari. Komodatar je mogao podici actio commodati contraria i ovom tuzbom ostvariti svoja eventualna potrazivanja prema komodantu.

Kao nepotpuno dvostrano obvezujuci ugovor, depositum je zasticen s actio depositi directa i contraria (a prije toga s pretorskom actio in factum). Deponent moze podici actio depositi directa ako depozitar ne vrati stvar, ili je dolozno osteti ili unisti. Svoja eventualna potrazivanja prema deponentu, depozitar je mogao ostvariti s actio depositi contraria. Depozitar nije imao pravo na posjedovnu zastitu jer je na povjerenoj stvari sticao samo detenciju.

Posebni oblici ostave:

*Depositum necessarium je pohrana koja se zakljucuje u posebno teskim okolnostima. To je ostava u nuzdi jer je deponent prinudjen ostaviti stvari na cuvanje, bez mogucnosti izbora povjerljive osobe. Ako bi depozitar odbio vratiti povjerene stvari, bio bi osudjen na dvostruki iznos.

*Depositum irregulare – neredoviti depozit, postoji kada su predmet ugovora o ostavi novac ili druge zamjenjive stvari. U ovom je slucaju depozitar postajao vlasnik povjerenih stvari i smio ih je potrositi. Morao je vratiti istu sumu novca, odnosno jednaku kolicinu istovrsnih stvari. Odnos je slican zajmu, samo sto se depositum sklapa u deponentovom interesu.

*Depositum in sequestrem ili sudski depozit je ostava kod koje se stvar, oko koje se vodi vlasnicki spor povjerava trecoj osobi – sequester do okoncanja parnice. Sekvestar je obavezan predati stvar pobjedniku u sporu, na sto ga se moze prinuditi pomocu actio depositi sequestaria. Predmet ovog ugovora su mogle biti i pokretne i nepokretne stvari. Sekvestar je, za razliku od obicnog depozitara uzivao posjedovnu zastitu.

Nema komentara:

Objavi komentar